"Rasvijetljena soba – ženska fotografska praksa u Hrvatskoj"
Umjetnički paviljon u Zagrebu iako zatvoren zbog posljedica potresa nastavio je održavati svoju izlagačku djelatnost na različitim lokacijama u gradu surađujući s drugim institucijama i ustanovama. U tome pogledu u ovoj je godini ostvarena suradnja s Tehničkim muzejom Nikola Tesla i Etnografskim muzejom Zagreb kroz izložbe posvećene ženskoj fotografiji u Hrvatskoj.
Osmišljena u dva dijela, izložba "Rasvijetljena soba – ženska fotografska praksa u Hrvatskoj" održat će se u Tehničkom muzeju Nikola Tesla od 24. 10. do 3. 12. 2023., radno vrijeme izložbe: utorak-petak 12 do 19 sati, subota-nedjelja 11 do 13 sati, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno.
Izložba "Rasvijetljena soba – Konflikt" održati će se u Etnografskom muzeju u razdoblju od 26. 10. do 25. 11. 2023.
Interes njezine autorice dr. sc. Sandre Križić Roban usmjeren je na povijesne okolnosti ženske fotografije uvjetovane društvenim kontekstima koji su često bili (te još uvijek jesu) represivni spram žena. Njezino višegodišnje istraživanje, koje je prethodilo izložbama, dio je projekta Ekspozicija. Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas koji se provodi na Institutu za povijest umjetnosti uz financijsku podršku Hrvatske zaklade za znanost (IP-2019-04-1772).
Izložbe obuhvaćaju 56 fotografkinja predstavljenih putem fotografija, snimki objavljenih u časopisima i publikacijama, a njihovi su radovi posuđeni iz brojnih hrvatskih muzeja i srodnih institucija kao i od samih umjetnica te pojedinaca koji skrbe o njihovim ostavštinama.
Kroz odabir fotografkinja i njihovih radova obuhvaćeno je veliko vremensko razdoblje od druge polovine 19. stoljeća sve do suvremenosti. Tako se u razdoblju najstarije fotografije susrećemo s radovima Sofije Hering, Marije Kelemen, Johanne Kohn i Julijane Erdödy Drašković, potom s pojavom fotografskih studija koje su vodile žene (Atelier Wollner, Foto Varnai i Foto Tonka) na prijelazu te kroz prva desetljeća 20. stoljeća. Tu su i aktivne sudionice velikih europskih umjetničkih pokreta između dva svjetska rata, poput Ivane Tomljenović Meller, koja je studirala na Bauhausu, te Erne Gozze čija je estetika bila bliska bauhausovskom fotografskom pristupu, kao i onih koje su eksperimentirale s medijem uoči Drugog svjetskog rata, poput Anite Antoniazzo, ali i angažiranih svjedokinja Drugoga svjetskog rata (primjerice Elvira Kohn i Đurđa Koren) sve do autorica koje su odredile smjer razvoja medija nakon Drugog svjetskog rata, primjerice Zlate Laure Mizner, Slavke Pavić, Milice Borojević i drugih. Uključene su, također, i slikarice koje su povremeno umjetnički djelovale u području fotografije (Vera Nikolić Podrinska, Nasta Rojc, Vera Fischer, Jadranka Fatur) te velik broj sudionica suvremene fotografske scene, od kraja šezdesetih do danas (Karmela i Anka Marasović, Marija Braut, Nada Orel, Ljiljana Sundać Zuani, Sanja Iveković, Erika Šmider, Edita Schubert, Kristina Leko, Danijela Lušin, Sandra Vitaljić, Ivana Vučić, Barbara Blasin, Ana Opalić, Marina Paulenka, Andreja Kulunčić, Glorija Lizde, Petra Slobodnjak, Petra Mrša, Dragana Jurišić i druge).
Zahvaljujući razvoju tehnologije koju danas imamo na raspolaganju, rijetko ćemo pomisliti na probleme na koje su žene tijekom proteklih dvjestotinjak godina nailazile – od isprva fizički zahtjevne opreme, preko ograničenih mogućnosti edukacije, sve do nerazumijevanja sredine za njihove stvaralačke potrebe i prevladavajućih društvenih stavova koji su ograničavali njihovo aktivnije uključivanje u fotografska, ali i brojna druga događanja.
Istraživanjem njihove vizualne percepcije i politike gledanja stekli su se uvjeti predstavljanja ženske fotografske prakse u Hrvatskoj i njihove osobite rasvijetljene sobe u kojoj ne nastaju samo intimne scene, nego i fotografije koje na inovativan i intrigantan način doprinose promjeni paradigme o tzv. “ženskim” temama. Odnos prema tijelu, rodna pitanja, socijalno angažirane teme, dokumentarizam, snimanje u javnom prostoru, eksperimenti sa svjetlom kao i konceptualna promišljanja umjetničkog jezika – samo su neki od aspekata koje je moguće razmotriti kroz žensku fotografsku perspektivu. Zahvaljujući njihovim pojedinačnim i zajedničkim naporima, fotografija snažno ulazi u prostor kulture i umjetnosti, interpretirajući sve zakutke ljudskih djelatnosti. Pritom žene prestaju biti “marginalni sudionici” te se odmiču od tradicionalnih vrijednosnih hijerarhija. Zahvaljujući tim promjenama njihovu povijest prestaje se gledati kao nerelevantnu i nepovijesnu.
Namjera izložbe Rasvijetljena soba, kako u popratnoj publikaciji piše njezina autorica, Sandra Križić Roban, je „ukazati na ograničenja unutar kojih se ženska fotografska praksa odvijala, na prepreke koje su pred autorice postavljene, ali i na važnost i širinu značenja fotografije kao jedinstvenog medija o kojem ovisi znanje o kolektivnom i individualnom kontekstu. Pritom ova izložba nije ni jedini mogući ni sintezni pregled djelovanja žena u fotografiji, nego pokazuje puteve kojima su se kretale, načine na koje je njihov rad vrednovan ili na kraju zaboravljen pa i odbačen.”
Izložba Rasvijetljena soba – Konflikt u Etnografskom muzeju je pak u izravnom odnosu s četvrtim izdanjem međunarodne konferencije Fast Forward: Women in Photography koja se održava 16. i 17. studenoga 2023. u Tehničkom muzeju Nikola Tesla. Naime, konferencija posvećena temi ŽENE, FOTOGRAFIJA, KONFLIKT predstavit će načine kako su fotografkinje djelovale u ratnim situacijama i drugim kriznim stanjima, na što se nadovezuje odabir umjetnica obuhvaćenih izložbom Konflikt, a čiji fotografski govor pridonosi cjelovitom razumijevanju ženskog načina gledanja. Konferenciju sazivaju Anna Fox (UCA, University for the Creative Arts) i Maria Kapajeva (UCA/EKA, University for the Creative Arts), Val Williams (LCC/UAL, London College of Communication, University of the Arts London), Nestan Nijaradze (Tbilisi Photo Festival) i Sandra Križić Roban (Institut za povijest umjetnosti, Zagreb).
Obje izložbe najava su knjige Sandre Križić Roban u kojoj će pojedini aspekti djelovanja u mediju i postupanja s fotografijom biti obuhvaćeni i obrazloženi ne samo iz pozicije historiografije, nego i iz rakursa znanstvenih i umjetničkih disciplina kombinacijom i interakcijom kojih je moguće interpretirati pojedine specifičnosti i otvoriti složen diskurzivni prostor u kojem ženski fotografski pogled ima specifično mjesto.
"Rasvijetljena soba – ženska fotografska praksa u Hrvatskoj"
Autorica: dr. sc. Sandra Križić Roban
Kustosica: Jasminka Poklečki Stošić, muzejska savjetnica;
jpoklecki@umjetnicki-paviljon.hr
