Info kutak o radioaktivnom otpadu
- Permanent exhibition
Organizatori: Tehnički muzej ”Nikola Tesla”, Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško Autor... More
Phone | +385 1 4844 050 |
Website |
Tuesday | 09:00 - 17:00 |
Wednesday | 09:00 - 17:00 |
Thursday | 09:00 - 17:00 |
Friday | 09:00 - 17:00 |
Saturday | 09:00 - 13:00 |
Sunday | 09:00 - 13:00 |
General | 20.00 HRK |
Groups | 15.00 HRK |
Small children | Free |
Izložbena dvorana na katu hale A
Radno vrijeme: utorak – petak: 9 – 17, subota i nedjelja: 9 – 13, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno
Za posjet izložbi vrijedi ulaznica za stalni postav.
Autor izložbe: dr. sc. Josip Kajinić, kustos Muzeja seljačkih buna - Muzeja Hrvatskog zagorja
Gostujuća izložba Muzeja Hrvatskog zagorja u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, rezultat je uspješne međumuzejske suradnje tijekom pripreme izložbe „Industrijska baština Hrvatskog zagorja“, koja je održana u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici 2021.
Izložba daje pregled industrijskog razvoja Hrvatskog zagorja i njegova utjecaja na društvene i prostorne promjene.
Nakon uvodnog dijela u temu, uz prezentaciju pojmova i glavnih odrednica industrijske baštine, ona se smješta u vremenski i prostorni kontekst. Slijedi prikaz razvoja i uloge željeznice u procesu industrijalizacije Hrvatskog zagorja, nakon čega slijedi obrada pojedinih industrijskih grana, slijedom njihova pokretanja, počevši od početka 19. st. s keramičkom industrijom tvornice Krapinske kamenine, pokrenute 1800. Istaknuta je važnost rudarstva počevši sa sumporokopom u Radoboju otvorenim 1811., a potom i mnogobrojnim rudnicima otvorenim u drugoj polovini 19. stoljeća. Bili su to ugljenokopi u Ivancu, Novom i Starom Golubovcu, Krapini, Pregradi te Konjščini. Prikazane su, u drugoj polovini 19. stoljeća pokrenute, staklarska industrija s tvornicom Straža u Humu na Sutli iz 1860., industrija građevinskog materijala s tvornicom Zagorka u Bedekovčini iz 1889., drvna industrija s parnom pilanom u Đurmancu iz 1893. te farmaceutska industrija s pogonima Thierryja u Pregradi iz 1894.
Slijedi prikaz industrijskih grana pokrenutih u 20. stoljeću. To je prije svega tekstilna industrija s pogonima Milana Prpića u Oroslavju otvorenim 1924., koja se zatim razvila i drugim gradovima i mjestima te ostavila dubok trag u društvu i prostoru. Uslijedila je industrija kože i obuće koja se razvila iz pogona Janka Rukljača, pokrenutog u Poznanovcu 1928. Kroz drugu polovinu 20. stoljeća izložba prati nastanak i razvoj metalne industrije s pogonima Jedinstva u Krapini 1947. te brojnih drugih, industriju plastičnih proizvoda s pogonima Stražaplastike u Humu na Sutli iz 1954. te energetsku industriju pokrenutu s najstarijom termoelektranom u Hrvatskoj, u Jertovcu kraj Konjščine 1954. Uz sve navedene grane, izložba prikazuje i prehrambenu industriju, čiji su začeci u tvornici i rafineriji špirita i pjenice u Savskom Marofu iz 1876. te najpoznatiji primjer te industrijske grane na prostorima Hrvatskog zagorja - pogon Done u Gornjoj Stubici.
Posljednji dio izložbe posvećen je industrijskim objektima. Izdvojeni su oni koji su i dalje u pogonu te uspješno posluju od onih koji više ne djeluju. Kod njih je iznesen prikaz sadašnjeg stanja, statusa i potencijala za neku novu namjenu i upotrebu, kao najboljeg mogućeg načina da se očuvaju od propadanja. Podsjećaju pritom na svoju prošlost i tako daju društvu neku novu dodanu vrijednost i perspektivu, što je jedna od glavnih ideja i poruka izložbe. Iznesene su zanimljivosti i rariteti pojedinih objekata, među kojima se posebno ističu rashladni tornjevi KTE Jertovec koji su izrađeni od 360.000 kubičnih metara borovine po čemu su iznimno vrijedni u svjetskim razmjerima. Dodatna specifičnost izložbe su brojni primjeri i pokazatelji koji ukazuju na vrlo velik utjecaj Zagreba na industrijski razvoj prostora Hrvatskog zagorja s primjerima zagrebačkih tvornica koje su otvarale svoje izdvojene pogone upravo na tom području, što je bilo uvjetovano blizinom, prometnom povezanošću i dostupnošću velikog broja radne snage.
Na izložbi su, uz podatke, potkrijepljene mnogobrojnim ilustrativnim prilozima (kartama, fotografijama, grafikonima i tablicama) izloženi prepoznatljivi predmeti, njih više od 300, nastali u industrijskoj proizvodnji kao i oni koji su bili korišteni u samoj proizvodnji. Izložba je ostvarena u suradnji sa lokalnom zajednicom, većim brojem muzeja, fakulteta te vrlo velikim bojem industrijskih subjekata i privatnih posuditelja.
Organizatori: Tehnički muzej ”Nikola Tesla”, Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško Autor... More
Muzejski Apisarij – košnice sa staklenim stijenkama i medonosnim pčelama , osnovan je 1994. kao proširenje postava Osnove poljodjelstva Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Riječ je o... More
Porast upotrebe "obnovljivih" izvora energije primjenom novih tehnologija i s novim materijalima neminovno vodi odbacivanju stare tehnologije i opreme (čime se drastično povećava... More
Transformacija energije, jedan je od tri najstarija odjela Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Zamišljen je kao odjel koji bi prikazivao, kako i sam naziv sugerira, različite načine... More
Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb Savska cesta 18 Izložbeni prostor na katu hale stalnog postava Radno vrijeme: utorak - petak: 9 - 17, subota i nedjelja: 9 - 13, ponedjeljkom... More
PLANETARIJ – JUČER, DANAS, SUTRA 6.5.2025 / 1.6.2025 Radno vrijeme: utorak – petak: 9 – 17 sati, subota – nedjelja: 9 – 13 sati, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno Za razgled... More
Poštovani posjetitelji, muzejski tramvaj posljednju ljetnu vožnju imati će u nedjelju 29. lipnja 2025 u 9.30 sati. Tijekom srpnja i kolovoza tramvaj neće prometovati. Prva vožnja... More
TESLA&FRIENDS 2025.: Trodnevno slavlje Teslinog rođendana od 9. do 11. srpnja u Zagrebu U Zagrebu će se od 9. do 11. srpnja 2025. već tradicionalno u organizaciji Udruge... More