Prva na Jadranu, izložba o prvoj trajektnoj liniji na istočnoj obali Jadrana

• 30.04.2021 - 27.06.2021

Tehnički muzej Nikola Tesla, galerija hale A, 1. kat
Radno vrijeme: utorak – petak: 9 – 17, subota i nedjelja: 9 – 13, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Za izložbu vrijedi ulaznica za stalni postav.

Organizatori:
Tehnički muzej Nikola Tesla (TMNT)
Muzej Grada Crikvenice (MGC)
Hrvatski pomorski muzej Split (HPMS)

Autori: Ljubomir Radić (HPMS), Tea Rosić (MGC), Stjepan Špalj
Stručni suradnici: Gordana Tudor, Renata Busatto, Petra Blažević
Dizajn: Ivona Miloš

Izložbom se ostvaruje međumuzejska suradnja triju hrvatskih muzeja: Hrvatskoga pomorskog muzeja Split, Muzeja Grada Crikvenice i Tehničkog muzeja Nikola Tesla kao matičnog i nacionalnog muzeja za područje tehnike. To je tim važnije u vrijeme epidemije COVID-19 i smanjene interakcije među muzejima i građanima.

Izložba obrađuje temu iz povijesti pomorstva i specifične vrste pomorskog prijevoza – onog trajektnoga bez kojeg je danas nezamislivo putovanje na otoke.
Predmeti na izložbi vrijedan su segment kulturne i tehničke baštine.

Muzej Grada Crikvenice i Hrvatski pomorski muzej Split otvorenjem izložbe „Prva na Jadranu“ u lipnju 2019. obilježili su 60. godišnjicu puštanja u promet prve trajektne linije na istočnom Jadranu koja je povezivala Crikvenicu i Šilo na otoku Krku. Izložba je održana najprije u Crikvenici  (2019. – 2020.) i u Splitu (2020. – 2021.), poslije čega slijedi njezino gostovanje u Zagrebu.

Crikvenica 1960-ih započinje svoj snažni turistički razvoj koji je povezan i s njenim dobrim prometnim položajem i sve razvijenijom prometnom mrežom (izgradnja Magistrale). Godine 1959. puštena je u promet trajektna linija Crikvenica - Šilo. Liniju je održavao legendarni trajekt Bodulka kojeg pamte svi stariji Crikveničani i turisti, uključujući i brojne građane Zagreba kojima će izložba biti posebno zanimljiva. Bodulka je kao prva na Jadranu „uplovila“ u povijest ne samo Crikvenice, nego i prometa Hrvatske.

Izložba osim trajektne linije tematizira i općenito razvoj crikveničke luke, parobrodarske linije koje su prije pojave trajekata bile glavne poveznice obalnih naselja, ali i povijesnu usmjerenost Crikveničana na istočnu obalu otoka Krka što utječe na osnutak mjesta Šilo te naposlijetku gradnju Krčkog mosta koji je 2020. obilježio 40. godišnjicu  puštanja u promet.

Izložba obrađuje i suvremeni segment pomorske baštine Crikvenice koja je dosad često bila zanemarena.

Izložba je namijenjena za široku publiku raznih uzrasta. Namijenjena i za posjetitelje iz inozemstva jer su svi tekstovi prevedeni na engleski jezik.

Korišteni su predmeti, fotografije i reprodukcije Muzeja Grada Crikvenice, Hrvatskog pomorskog muzeja Split, Državnog arhiva u Rijeci, Foto Ivančić, Narodne knjižnice i čitaonice Selce, Gradskog muzeja Senj, Hrvatskog registra brodova Split, Lučke ispostave Krk, Maistre d.d. Rovinj, Plovputa d.o.o. Split, Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog Primorja Rijeka, Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, Sveučilišne knjižnice Split te građa privatnih osoba.

Modele su izradili Željko Skomeršić, Josip Rumora, Josip Pritchard.
Video: HRT, Hrvatska kinoteka HDA

Izložba je realizirana sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija.

Kontakti:
Marijo Zrna, 01/4844 050; marijo.zrna@tmnt.hr 
Markita Franulić, 01/4844 050: markita.franulic@tmnt.hr