Na Ljubljanskom sajmu elektronike 1978. godine tvrtka "Iskra" iz Kranja predstavila je telefonski aparat revolucionarna dizajna pod radnim nazivom "Olimpik". Dizajnirao ga je Slovenac Davorin Savnik koji je Visoku školu industrijskog dizajna završio u češkom gradu Gottwaldovu (današnji Zlin). Grad Zlin zbog duge industrijske tradicije vezane uz tvornicu cipela "Bata" nazivaju i kolijevkom češkog industrijskog dizajna.
Serijska proizvodnja novog telefona pod službenim imenom ETA 80 krenula je 1980. godine, a isprva su se nudili u crvenoj, žutoj, zelenoj i smeđoj boji. Uređaj je bio izrađen od kvalitetne ABS plastike, relativno otporne na mehanička oštećenja, te ergonomski prilagođen prenošenju samo jednom rukom. Prvi modeli su imali okretni brojčanik, a kasniji su unaprijeđeni dodavanjem dekadne tipkovnice (ETA - 85).
Zbog upečatljivog izgleda i niskog profila nalik trkaćem bolidu, neki su mu od milja nadjenuli nadimak Fitipaldi, po u to vrijeme popularnom brazilskom vozaču Formule 1 Emersonu Fittipaldiju.
Već iste godine postao je službeni telefon XXII. Olimpijskih igara u Moskvi, a pored vrsnog dizajna nije odmogla niti činjenica da je mogao, umjesto klasične zvonjave, odsvirati melodiju ruske pjesme "Kalinka".
Osvojio je brojne inozemne nagrade za industrijsko oblikovanje (između ostalih: Die gute Industrieform, Hannover 1980.; Design Zentrum Stuttgart, Stuttgart 1981.; G Mark (Good Design Award), Japan 1984.)
Tijekom 1980-tih Iskra je proizvela oko 5 milijuna primjeraka telefona ETA 80 u različitim varijacijama, a kako dizajn nije adekvatno zaštitila, to je rezultiralo masovnim plagiranjem na Dalekom istoku (prednjačila je južnokorejska tvrtka Goldstar, prethodnik današnjeg LG-a).
Davorin Savnik preminuo je 2014. godine, a iako je dizajnirao mnogo različitih proizvoda (od potrošačke elektronike, preko kućanskih uređaja pa sve do medicinskih uređaja), ipak je ostao najviše upamćen po dizajnu telefona ETA - 80.
Danas se primjerci Iskrinih telefonskih aparata ETA čuvaju u uglednim svjetskim muzejima poput njujorškog Muzeja moderne umjetnosti (MoMa) ili pak minhenskog Die neue Sammlunga, te naravno u našem Tehničkom muzeju Nikola Tesla. Darovatelj: Zdenko Haberle, Zagreb
