Model poljskog topa (topništvo francuskog maršala Gribeauvala, 1765)

Maršal Gribeauval, koji je preustrojio cjelokupno francusko topništvo, rodio se 4. prosinca 1715, točno na Dan svete Barbare, zaštitnice topništva. Gribeauval je studijski prišao problemu pa je najprije napravio cjelovitu seriju topova u četvrtini naravne veličine. Poslije je država od njegove udovice otkupila te modele za vojni muzej u Parizu, gdje su i danas izloženi. Gribeauvalov sustav prihva}en je 1765, iako ne bez otpora vojnih vrhova, koji su zagovarali stari Valliereov sustav, iako je bio glomazan i nespretan. Gribeauval je najprije razdvojio teške opsadne topove od poljskih topova, koji moraju biti brzi i pokretni. Reforma je sporo napredovala sve do Francuske revolucije 1789, kada je Gribeauval umro. Njegovi novi topovi mogli su se brzo premještati s jednog mjesta na drugo, vučeni konjima u kasu. Napoleon Bonaparte prvi je uočio tu prednost pa je napisao: "Topništvo je s konjima izvanredno jer se najprije pokreće prema onim točkama gdje je najpogodnije razmjestiti baterije topova." Tako je Gribeauval mehanički usavršio topništvo, Napoleon ga je praktički primijenio, a talijanski termodinamičar Count de St. Robert zasnovao teoriju topova, kao posebnog oblika toplinskih strojeva. Gribeauval nije poboljšao termodinamički proces unutar cijevi, njegov je prinos u organizaciji i tehničkim modifikacijama elemenata topa. Uporabio je znatno lakšu konstrukciju za vuču, poboljšao spojeve, povećao kotače, ujednačio dijelove i tako omogućio serijsku proizvodnju i zamjenu istrošenih elemenata. To je bila prva velika racionalizacija proizvodnje još prije početka industrijske ere u 18. stoljeću.