Europski tjedan mobilnosti

Europski tjedan mobilnosti
16. – 22. rujna 2019.
Krećite se s nama! – Walk with us!

Europski tjedan mobilnosti održava se svake godine u razdoblju od 16. do 22. rujna s ciljem preispitivanja alternativa održivog prijevoza u gradovima. Poticanjem pojedinaca na odabir održivih načina prijevoza, poput hodanja i bicikliranja, možemo smanjiti emisije ugljika, poboljšati kvalitetu zraka te urbane prostore učiniti ugodnijim mjestima za život i rad. U 2018. srušen je rekord u broju sudionika, 2792 velikih i malih gradova iz 54 zemlje organiziralo je aktivnosti tijekom ovog tjedna.

Grad Zagreb svake godine organizira niz aktivnosti kojima se uključuje u Europski tjedan mobilnosti, a program cijele manifestacije u Gradu možete pronaći na linku: https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/osobe%20s%20invaliditetom%20km/ETM_2019_Brosura_PREVIEW_03.pdf

Europski tjedan mobilnosti zamišljen je kao tjedan u kojem gradovi promoviraju postojeće strategije i najbolje prakse vezane uz održivi promet i mobilnost, razmjenjuju iskustva i promišljaju nove dugoročne mjere usmjerene podizanju kvalitete života građana vezanih uz održivi promet i mobilnost.

Slogan ovogodišnjeg Europskog tjedna mobilnosti „Krećite se s nama!“ („Walk with us!“) potiče na odabir aktivnih načina kretanja ili kombiniranje hodanja i biciklizma s javnim prijevozom.

Tehnički muzej Nikola Tesla i ove godine sa partnerima – suorganizatorima sudjeluje u Europskom tjednu mobilnosti prigodnim predavanjima, radionicama i prezentacijama. Program aktivnosti u Tehničkom muzeju Nikola Tesla slijedi u nastavku:

Europski tjedan mobilnosti „Krećite se s nama!“ (Walk with us!) (16 – 22. 9. 2019.)
Prijedlog programa sudjelovanja Tehničkog muzeja Nikola Tesla i
partnera (Državni hidrometeorološki zavod, Zagrebački električni tramvaja, Radiona.org, Školska knjiga d.d., FABLAB, Škola za cestovni promet, Dvokut ECRO i Udruga BIOM)


Utorak, 17.9. 2019.

• 19.30 do 21.00 – Šetnjom kroz pametne gradove i šume do građanske znanosti, Radiona.org, kino dvorana Tehničkog muzeja Nikola Tesla
Što su pametni gradovi i zašto urbane tehnologije koristiti u gradu i u šumi? Na koji način možete spojiti pristupačnu tehnologiju i kretanje kroz prirodu? Kako potaknuti razvoj znanosti građana (citizen science) i „uradi-sam“ pristupe u svakodnevici?
Pametni gradovi, Goran Mahovlić
Zamislite mrežu umreženih i neovisnih senzora koji kontinuirano mjere kvalitetu zraka, zvučno zagađenje, kretanje životinja i insekata ili jednostavno prate floru i faunu šume, a rezultate tih mjerenja u stvarnom vremenu objavljuju se u formi otvorenih podataka (Open data). Na osnovu njih mogu se realizirati vizualizacije podataka, analize, planovi te sustavi neovisne kontrole i alarmiranja. Ista stvar može se napraviti i s bilo kojom drugom mjerljivom vrijednosti, npr. kvaliteta vode ili vodostaj, neovisno o prostornoj dislociranosti i nedostupnosti klasične infrastrukture.
Građanska znanost (Citizen science), Deborah Hustić
Građanska znanost (Citizen science) još se naziva i znanost zajednice, znanost grupe ili mnoštva, civilna znanost, volonterski monitoring ili online građanska znanost te se temelji u cjelosti ili djelomično na znanstvenim istraživanjima ili eksperimentima koje vode entuzijasti različitih profesija. Obično se opisuje kao participacija javnosti, participativni monitoring ili akcija participativnog istraživanja koje rezultira unaprijeđenim znanstvenim istraživanjem te povećava jasnoću razumijevanja znanosti. Na koji način su povezani građanska znanost i „uradi-sam“ (DIY) scena možete čuti kroz primjere prakse povezivanja tehnologije i građanske participacije u znanstvenim istraživanjima.


Četvrtak, 19. 9. 2019.

• 10.00 do 17.00 sati – Info točka Državnog hidrometeorološkog zavoda: AIRQ – Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka i Projekt modernizacije meteorolške motriteljske mreže u RH – METMONIC

• 11.00 do 12.00 sati – predavanje Modernizacija meteorološke motriteljske mreže u RH-METMONIC, Nataša Strelec Mahović, Državni hidrometeorološki zavod, kino dvorana Tehničkoga muzeja Nikola Tesla.
Predavanje o Projektu modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH – METMONIC kojim će se se omogućiti kontinuirano praćenje vremena, klime i klimatskih promjena, te razvoj sustava upozorenja na opasne vremenske prilike. Uspostavom suvremenog i kvalitetnog sustava automatskih prizemnih meteoroloških postaja, oceanografskih plutača i daljinskih sustava mjerenja atmosfere (uključivši sustav meteoroloških radara) na ukupno 450 postaja osigurat će se potpuna pokrivenost kopnenog i morskog teritorija RH meteorološkim mjerenjima i time će se ostvariti preduvjet prilagodbe lokalnih zajednica na klimatske promjene
Riječ je o višegodišnjem projektu DHMZ-a koji je trenutno u tijeku.

• 13.00 do 14.00 – kreativno korištenje slamčica, Krešimir Čanić, Školska knjiga d.d. i FABLAB: Strawbees, Stalni postav Tehničkog muzeja Nikola Tesla
Osnovni materijal na radionici su slamčice, pomoću kojih će se rješavati problemski zadaci vezani za različite tipove energije na kreativan način. Program koji će se koristiti je Strawbees - The future of Education (https://strawbees.com/).
Radionica je namijenjena učenicima od 3. do 5. razreda osnovnih škola.

• 15.00 do 16.00 – Praćenje ptica - spašavanja života pod cijenu gubitka privatnosti, ali ne i mobilnosti, Vedran Lucić, Mate Zec, Udruga BIOM, kino dvorana Tehničkog muzeja Nikola Tesla
Udar na privatnost ptica nikada nije bio jeftiniji, jednostavniji i pristupačniji. Znanstvenici i profesionalni zaštitari prirode sve češće na ptice postavljaju male uređaje s kojima prate njihova kretanja kako bi proniknuli u tajne njihova ponašanja, ali i kako bi otkrili što ih sve ugrožava. Razne tehnologije nam omogućuju prikupljanje različitih informacija, a s poboljšanjem tehnologije sve se češće događa da ovakvi uređaji spašavaju živote ptica koje su nastradale. Na primjeru bjeloglavih supova iz Hrvatske čuti ćete kako i zašto pratimo ptice te kako im time pomažemo.

• 17.00 do 18.30 – Šetnjom kroz pametne gradove i šume do građanske znanosti, Radiona.org, kino dvorana Tehničkog muzeja Nikola Tesla
Što su pametni gradovi i zašto urbane tehnologije koristiti u gradu i u šumi? Na koji način možete spojiti pristupačnu tehnologiju i kretanje kroz prirodu? Kako potaknuti razvoj znanosti građana (citizen science) i „uradi-sam“ pristupe u svakodnevici?
Pametni gradovi, Goran Mahovlić
Zamislite mrežu umreženih i neovisnih senzora koji kontinuirano mjere kvalitetu zraka, zvučno zagađenje, kretanje životinja i insekata ili jednostavno prate floru i faunu šume, a rezultate tih mjerenja u stvarnom vremenu objavljuju se u formi otvorenih podataka (Open data). Na osnovu njih mogu se realizirati vizualizacije podataka, analize, planovi te sustavi neovisne kontrole i alarmiranja. Ista stvar može se napraviti i s bilo kojom drugom mjerljivom vrijednosti, npr. kvaliteta vode ili vodostaj, neovisno o prostornoj dislociranosti i nedostupnosti klasične infrastrukture.
Građanska znanost (Citizen science), Deborah Hustić
Građanska znanost (Citizen science) još se naziva i znanost zajednice, znanost grupe ili mnoštva, civilna znanost, volonterski monitoring ili online građanska znanost te se temelji u cjelosti ili djelomično na znanstvenim istraživanjima ili eksperimentima koje vode entuzijasti različitih profesija. Obično se opisuje kao participacija javnosti, participativni monitoring ili akcija participativnog istraživanja koje rezultira unaprijeđenim znanstvenim istraživanjem te povećava jasnoću razumijevanja znanosti. Na koji način su povezani građanska znanost i „uradi-sam“ (DIY) scena možete čuti kroz primjere prakse povezivanja tehnologije i građanske participacije u znanstvenim istraživanjima.


Petak, 20. 9. 2019.

• 10.00 do 17.00 sati – Info točka Državnog hidrometeorološkog zavoda: AIRQ – Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka i Projekt modernizacije meteorolške motriteljske mreže u RH – METMONIC

• 10.00 do 11.00 sati – radionica Meteorološka postaja Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Državni hidrometeorološki zavod, dvorište Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Primjereno za djecu od vrtićke dobi do uzrasta srednje škole.

• 10.00 do 12.00 sati – Jesmo li vještiji od naših starih?, Mario Mirković (autor), Katarina Ivanišin Kardum (voditeljica), dvorište Tehničkog muzeja Nikola Tesla
Tijekom radionice sudionici će se upoznati s biciklima iz Odjela prometnih sredstava TMNT-a, a zatim će se u novoobnovljenom dvorištu Tehničkog muzeja Nikola Tesla okušati u vožnji na replici Velocipeda, takozvanog ”kostolomca” i testirati svoju spretnost. Takav bicikl, izložen u postavu Odjela prometnih sredstva TMNT-a, atraktivnog izgleda s prednjim kotačem povećanim radi postizanja veće brzine, vozili su naši stari u 19. stoljeću. Bio je to model koji je pokrenuo masovnu proizvodnju i upotrebu bicikla za prijevoz u svakodnevnom životu. Iako proglašavan opasnim i smiješnim vozilom, ovaj je bicikl znatno pridonio popularnosti i razvoju bicikla.

• 12.00 do 13.00 sati – Predstavljanje fakultativnog predmeta elektromobilnost i električnog automobila SMART, Škola za cestovni promet, Zagreb (Igor Jelić), kino dvorana i dvorište Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Primjereno za učenike završnih razreda osnovne škole i srednje škole, kino dvorana Tehničkog muzeja Nikola Tesla
Škola za cestovni promet iz Zagreba već je prethodnim projektima Europe Electric Car (Leonardo da Vinci Partnership, 2012-2014) i LEMO (Learning E-Mobility) započela usklađivanje s novim tehnologijama u prometu razvojem kompetencija učenika i nastavnika strukovnih škola kroz edukaciju i trening o električnim automobilima. Osim toga, uspostavljena je suradnja s proizvođačima i drugim dionicima koji su izravno ili neizravno uključeni u razvoj električnih vozila i prateće infrastrukture.
Uvođenje fakultativnog predmeta elektromobilnost u nastavni proces logičan je nastavak s posebnim naglaskom na ekološkom aspektu koncepta e-mobilnosti korištenjem električne energije iz obnovljivih izvora.

• 13.00 do 14.00 sati – Doprinos Zagrebačkog električnog tramvaja mobilnosti u gradu Zagrebu, Ivan Bator, Martina Batinić, Josip Miletić, ZET, kino dvorana i dvorište Tehničkog muzeja Nikola Tesla
Javni prijevoz uz nemotorizirane oblike putovanja u urbanim aglomeracijama predstavlja održivi prometni sustav. Poticanje korištenja javnog gradskog prijevoza u globalnom trendu urbanizacije, uz njegovu dostupnost i kvalitetu usluge, te ostalih nemotoriziranih oblika putovanja, rezultirati će boljom socijalnom inkluzijom svih kategorija stanovnika Grada uz manji utjecaj na okoliš. Urbana mobilnost i planovi za njenu održivost postaju sve važniji u gradovima koji se svakodnevno susreću s preopterećenjem prometne mreže, pretjeranim korištenjem osobnih vozila, te nizom ostalih negativnih posljedica kao nusprodukt prometa. U cilju energetske, ekološke i ekonomske racionalnosti urbanih prostora, javni gradski prijevoz predstavlja okosnicu učinkovitog prometnog sustava. Sudjelovanjem na ovogodišnjem Europskom tjednu mobilnosti ZET će edukacijom o specifičnostima prijevoza osoba s invaliditetom (ulaz u vozilo, korištenje rampe, glasovne najave, komunikacija), te upoznavanjem sa modernizacijom voznog parka ekološki prihvatljivih vozila doprinijeti cjelokupnom programu. Cilj sudjelovanja je potaknuti javnu svijest i aktivnost građana protiv zagađenja okoliša uzrokovanog povećanjem motoriziranih oblika prometa u urbanim sredinama, promoviranju sredstva javnog prijevoza i alternativnih modela kretanja i prijevoza u gradovima.
Ove godine uz prezentaciju u dvorištu Tehničkog muzeja predvidjeli smo prezentaciju klasičnog autobusa te specijaliziranog vozila za prijevoz osoba s invaliditetom.

• 14.00 do 15.00 sati – Povijest mobilnosti šetnjom kroz postav Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Branimir Prgomet, Stalni postav Tehničkog muzeja Nikola Tesla.
Prezentacijom dijela stalnog postava muzeja proći ćemo kroz povijest mobilnosti. Prezentacija kreće u dijelu posvećenom parnim strojevima, pogonom parnih lokomotiva, parobroda i parnih automobila. U muzeju imamo dva parna brodska motora od kojih je jedan pokretan. Prolazimo kroz dio posvećen motorima s unutarnjim izgaranjem koji su danas vodeći pogon prijevoznih sredstava, a u muzej imamo različite automobilske, brodske i avionske motore, objašnjavamo rad motora s unutarnjim izgaranjem. Prelazimo na kat muzeja gdje susrećemo izložen presjek hibridnog motora Toyote Prius, najprodavanijeg hibridnog vozila u povijesti, te dio posvećen pogonu vozila na biodiesel. Završavamo u središnjem dijelu muzeja, odjelu prometa, gdje možemo vidjeti i prvi hrvatski električni automobil, koncept XD tvrtke Dok-ing, ali i stari zagrebački tramvaj sa konjskom zapregom, parnu lokomotivu Samoborček, stare bicikle, dubrovački električni tramvaj i još mnogo toga.


Subota, 21. 9. 2019.

• 9.00 do 17.00 sati – predstavljanje, Gordan Golja, Dvokut-Ecro: PEL – pokretni ekološki laboratorij za ispitivanje kvalitete zraka, dvorište Tehničkog muzeja Nikola Tesla


Nedjelja, 22. 9. 2019.

• 9.00 do 13.00 sati, Dan Otvorenih vrata – besplatan ulaz za pojedince u postav Tehničkog muzeja Nikola Tesla (bez Planetarija)

• 9.00 do 13.00 sati – predstavljanje, Gordan Golja, Dvokut-Ecro: PEL – pokretni ekološki laboratorij za ispitivanje kvalitete zraka, dvorište Tehničkog muzeja Nikola Tesla



Tehnički muzej Nikola Tesla
Savska cesta 18, Zagreb
branimir.prgomet@tmnt.hr; 01/4844 050